Na današnji dan, 14.2.1844. godine, rođena je Giuseppina Martrinuzzi

Na današnji dan 1844. godine rođena je Giuseppina Martrinuzzi, pionirka među ženama onog vremena, koja je svojim djelovanjem ostavila neizbrisiv trag iza sebe i osigurala svoje mjesto u povijesti Istre, Italije, ali i puno šire.

Rođena je u imućnoj porodici, otac joj je bio ugledni pripadnik gradskog društva, u nekoliko navrata i na poziciji gradonačelnika. Porodica vuče porijeklo iz Furlanije, prvi predak se naselio u Labinu negdje sredinom XVII. st.

Želja joj je bila postati učiteljicom što je i uspjela. Osim pedagoškog rada bavila se i pisanjem i novinarstvom.

Radila je u školi u Labinu, Galižani, Mugi, Trstu. U sklopu svog pedagoškog opusa, pisala je i priručnike i udžbenike. Poznat je njen rad na mnemoničkom priručniku kao pomagalu za praćenje programa učenja. U svom radu nailazila je na nerazumijevanje austrijskih vlasti jer radovi „ne sadrže nikakve događaje ni povijesne činjenice koji bi u djeci izazivali divljenje i ljubav prema Austrijskom domu“.

Osim pedagoškog rada bavila se pisanjem proze, poezije, surađivala je s velikim brojem dnevne i periodičke štampe iz Istre i Italije, a pokrenula je i vlastiti časopis, „Pro patria“.

Iako je od samog početka ispoljavala visoku dozu senzibiliteta za djecu siromašnih socijalnih slojeva, djecu radnika, koju će zadržati do kraja, iako njena idejna i ideološka nadgradnja u mladosti još nije bila ono po čemu je danas pamtimo, u to vrijeme pripadala je republikanskom pokretu i iredentizmu, njezin rad s djecom iz siromašnih radničkih obitelji senzibilizirao ju je za društvenu nepravdu i predstavljao osnovu za njeno kasnije političko djelovanje.

Prema vlastitom kazivanju, socijalistkinjom je postala 1900. godine, dakle u zrelim godinama, što je vrlo zanimljivo u segmentu razumijevanja evolutivnih procesa u čovjeku i razvoju ljudske svijesti, a 1921.godine pristupa i novoosnovanoj Komunističkoj partiji Italije. Surađivala je i s pokretom labinskih rudara. Razumljivo je da je transformacija posljedica empirijskog iskustva, ali i teorijske dopune. Naime, u njenoj biblioteci pronađena su djela Marxa i Engelsa. Svojim političkim i teorijskim radom jasno je pokazala kako borba protiv fašizma nužno podrazumijeva borbu protiv kapitalizma.

Nakon odlaska sa životne scene, o Giuseppini se nije puno govorilo, jer je to bilo razdoblje fašističke okupacije. Interes za nju krenuo je 50-ih godina prošlog stoljeća do 70-ih, objavljena su mnoga njena dijela, a Giacomo Scotti napisao je o njoj biografsku knjigu.

Bila je među prvim ženama socijalistkinjama, uz rame Rose Luxemburg i Clare Zetkin.

Vladimir Kapuralin