Na današnji dan, 5. svibnja 2025., rođen je Karl Marx

Karl Heinrich Marx rođen je 5. svibnja 1818. godine u Trieru, gradu koji se tada nalazio unutar Pruskog Kraljevstva (današnja Njemačka). Njegov otac, Heinrich Marx, bio je odvjetnik židovskog porijekla koji je 1824. prešao na protestantizam. Nakon završene gimnazije u rodnom gradu, Marx započinje studij prava i povijesti u Bonnu, a potom nastavlja školovanje u Berlinu. Tamo se pridružuje skupini mladih intelektualaca poznatoj kao Hegelova ljevica, koja se suprotstavljala konzervativnim aspektima Hegelove filozofije, osobito kroz ateističku i prosvjetiteljsku kritiku kršćanstva inspiriranu Feuerbachom, te kroz revolucionarni odnos prema tadašnjim društvenim strukturama. Iako je u početku bio hegelijanski idealist, Marx je nastojao izvesti ateističke i revolucionarne zaključke iz Hegelove misli. Doktorirao je filozofiju 1841. godine, no već 1842. odustaje od akademske karijere kada je vlada zabranila sveučilišno djelovanje njegovim istomišljenicima poput Feuerbacha i Brune Bauera.

Iste godine uključuje se u osnivanje Rajnskih novina, revolucionarno-demokratskog lista u kojem ubrzo postaje glavni urednik. Publikacija je bila pod stalnim pritiskom vlasti, a naposljetku i ugašena od strane cenzure. Godine 1843. Marx se seli u Pariz, gdje s Arnoldom Rugeom pokreće radikalni časopis Njemačko-francuski godišnjak, koji izlazi u samo jednom broju. Već u tom razdoblju jasno se očituje Marxov revolucionarni duh, posebno kroz pozive na „nemilosrdnu kritiku svega postojećeg“ i „kritiku oružjem“. U Parizu upoznaje Friedricha Engelsa, koji postaje njegov blizak suradnik i prijatelj za cijeli život.

U to doba pariške revolucionarne skupine bile su pod snažnim utjecajem Proudhona, čije je ideje Marx oštro kritizirao u svom djelu Siromaštvo filozofije, čime je ozbiljno osporio temelje sitnoburžoaskog socijalizma. Na zahtjev pruske vlade, Marx 1845. biva protjeran iz Pariza zbog svog političkog djelovanja. Godine 1847., u Londonu, zajedno s Engelsom se priključuje tajnom društvu Liga komunista, a na Drugom kongresu Lige dobivaju zadatak da sastave Komunistički manifest, koji je objavljen sljedeće godine i postaje jedno od najutjecajnijih djela političke teorije.

S jasnoćom i briljantnošću genija, ovo djelo ocrtava novu koncepciju svijeta, dosljednu materijalizmu, koja također obuhvaća područje društvenog života; dijalektika, kao najopsežniji i najdublji nauk o razvoju; teorija klasne borbe i svjetsko povijesne revolucionarne uloge proletarijata — tvorca novog, komunističkog društva.

Lenjin o Marxu

Osnivanjem Prve internacionale 1864. godine, Karl Marx postaje njezin ključni ideolog i organizator. Aktivno sudjeluje u radu organizacije, pišući statute, proglase i programske teze za međunarodne kongrese. Danas se smatra osnivačem dijalektičkog i historijskog materijalizma, kao i znanstvenog socijalizma – odnosno marksizma.

Veći dio svog slobodnog vremena Marx je posvetio proučavanju političke ekonomije. Strpljivo je prikupljao raznoliku građu – stare knjige, zapise, knjigovodstvene spise – te učio strane jezike, uključujući ruski, ovladavši s ukupno pet jezika do kraja života. Ova predanost omogućila mu je da napiše svoje kapitalno djelo Kapital, u kojem analizira način funkcioniranja kapitalističkog društva i predviđa njegovu neminovnu propast.

Djelo je koncipirano u tri toma, a nakon Marxove smrti 1883. godine, treći tom je dovršio Friedrich Engels na temelju autorovih bilješki. Marx je preminuo u 64. godini života, ostavivši dubok i trajan trag u političkoj i filozofskoj misli.

Zašto Marksizam?

Filozofi su samo tumačili svijet, na različite načine; poanta je promijeniti ga.

Marx, Teze o Feuerbachu

Marksizam je, u svojoj srži, temeljita kritika kapitalizma. Sve dok postoji sustav koji eksploatira radnike i radnice diljem svijeta, marksizam ostaje aktualan i potreban.

Kapitalističko gospodarstvo, utemeljeno na težnji za profitom, slobodnoj trgovini, tržišnoj konkurenciji i liberalnoj regulaciji, u svojoj razvojnoj putanji prelazi iz faze prividne slobode u stanje u kojem prevladavaju monopoli. Ti monopoli nisu devijacija, već logična posljedica kapitalističke logike. Ključno je razumjeti da tržište i robna proizvodnja ne oblikuju društvene odnose – upravo suprotno: društveni odnosi određuju kako tržište i proizvodnja funkcioniraju.

Takav tržišni sustav pokazuje duboku nestabilnost, što potvrđuje učestalost ekonomskih kriza – čak 59 ih je zabilježeno od početka 20. stoljeća. U tim krizama najveće gubitke trpe radnici, dok kapitalisti često izlaze s još većim bogatstvom. Kapitalizam je izravno povezan s golemim ljudskim stradanjima: godišnje zbog njegovih posljedica umre oko 20 milijuna ljudi – 8 milijuna zbog nedostatka pitke vode, 9 milijuna od gladi, te 3 milijuna od bolesti koje bi se mogle spriječiti cijepljenjem. Više od 800 milijuna ljudi svakodnevno ide na spavanje gladno, a broj onih koji se suočavaju s akutnom nestašicom hrane porastao je s 135 na 345 milijuna između 2019. i 2022. godine. U Hrvatskoj, svaka peta osoba živi na rubu siromaštva.

Ti problemi ne postoje zato što nemamo resurse ili znanje da ih riješimo, već zato što njihovo rješavanje nije profitabilno. Profit je osnovni pokretač kapitalizma – i sve što ne donosi zaradu, pa čak i kada se radi o milijunima ljudskih života, zanemaruje se. U većini kapitalističkih društava, vlasti nisu odgovorne narodu, već služe interesima kapitala, često ulazeći u koruptivne prakse. U takvom sustavu, prava žena, manjina i potlačenih ostaju nesigurna i ranjiva.

U tom kontekstu, tvrditi da marksizam više nije relevantan jednako je apsurdno kao reći da su vatrogasci nepotrebni – iako danas, palikuće imaju bolje alate i metode nego ikad prije.

Neka vladajuće klase drhte pred komunističkom revolucijom. U njoj proleteri nemaju izgubiti ništa osim svojih okova. A imaju dobiti čitav svijet. Proleteri svih zemalja, ujedinite se!

Marx i Engels, Komunistički manifest

Komunistički manifest dostupan je u tekstualnom, stripovskom, audio i vizualnom formatu ovdje: