
Na današnji dan u Simbirsku je rođen drug Vladimir Iljič Uljanov – Lenjin, koji rame uz rame stoji s najvećim sinovima radničke borbe Marxom i Engelsom.
Veliki vođa ruskog proletarijata posvetio je svoj cijeli život borbi za socijalno oslobađanje radničke klase i svih potlačenih. Partija novog tipa Lenjinova je ključna ideološka i politička ostavština radničkoj klasi diljem svijeta. Lenjin je prvi dijagnosticirao i formulirao neophodnost postojane revolucionarne partije novog tipa oboružane marksističkim pogledom na svijet, bez kojega je nemoguće pripremiti i iznijeti revoluciju. Povijest, s Lenjinom u prvom planu, pokazala je kako samo Komunistička partija novog tipa, kao avangarda radničke klase i njen najviši oblik organiziranja, može organizirati i predvoditi borbu radničke klase u rušenju kapitalizma i stvaranju socijalizma.
S pozicijama koje je iznio u travnju 1917. godine, postavio je trenutni cilj radničkim snagama, kako bi se Boljševička partija mogla pripremiti i uspješno iznijeti socijalističku revoluciju u Rusiji. Dosljedna internacionalna aktivnost Boljševika, pod Lenjinovim vodstvom, i uspostavljanje Treće komunističke internacionale, kao plod toga, bili su kamen temeljac međunarodnog komunističkog pokreta, naglašavajući zadatak odvajanja revolucionarnih snaga od oportunističkih partija na međunarodnom nivou i prokazivanja izdajničkog stava partija iz Druge internacionale koje su, podržavajući buržoaziju svojih zemalja, pozvale radničku klasu u klaonicu 1. svjetskog rata, braneći interese kapitala.
Vodio je sovjetski narod kroz prvu uspješnu proletersku revoluciju u 20. stoljeću, revolucija koju je vodio potaknula je druge revolucionarne pokrete (Spartački ustanak u Njemačkoj, revolucije u Italiji, Poljskoj, Mađarskoj, revolucije u Meksiku, studentske pokrete u Kini…) i progresivne vrijednosti kao što su feminizam, antifašizam, borba za radnička prava, prava za besplatno obrazovanje i školstvo, te ostale progresivne ideje.
Napisao je i niz teoretskih djela te je nadopunio marksističku znanost, stoga se njegova doktrina zove i marksizam-lenjinizam. Najvažnija su mu djela Država i revolucija, Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma, Što da se radi, O oslobođenju žena i Sastavni dijelovi marksizma.
Danas, Lenjinova didaktika i svevremenski rad razotkrivaju sve one koji ih uzaludno pokušavaju ocrnjivati ili zataškavati. To je trn u peti kapitalističkog barbarstva, kojem svjedočimo ovih dana kad hara pandemija, s tragičnim nedostacima u zdravstvenom sektoru, i žestokoj kompetitivnosti monopola koji opterećuju ljude krizama, ratovima, i njihovim pretvaranjem u izbjeglice. Sve to ističe potrebu za socijalizmom više nego ikad.Socijalizam je odgovor i smjernica za sve aktualne akcije komunističkih partija diljem svijeta i borbu radničke klase i njenih saveznika u svakoj od zemalja.
Njegovi nasljednici smo mi, komunisti, borci za radničku i seljačku klasu.