Skip to content
socijalizam.info

socijalizam.info

Mladi Socijalisti Hrvatske ☭

  • Članci
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
  • Povijest
    • Osobe
    • Događaji
  • Čitaonica
    • eKnjige
    • Teorija
  • O nama
  • Lokalne Organizacije
    • Karta Lokalnih Organizacija
    • Zagreb
    • Lika
  • Učlani se!
  • Događaji
  • Povijest

Na današnji dan, 17.4.1961. godine, započeta je američka invazija na Kubu

admin 10 months ago

Na današnji dan, 17.4.1961. godine, započeta je Invazija u Zaljevu svinja. Kroz sljedeća četiri dana snage SAD-a (uključujući CIA, zrakoplovstvo te mornaricu) vodit će neuspjelu ofenzivu u svrhu smaknuća Fidel Castra s vlasti i uvođenja starog režima prijateljski nastrojenog SAD-ovim interesima na Kubi, a 20.4. započinje generalno povlačenje svih snaga SAD-a.

Prije pobjede revolucije na Kubi, američki građani gledali su na otok kao turističku destinaciju s egzotičnim plažama i skupocjenim kockarnicama, no u stvarnosti bila je to država pod vojnom diktaturom, u kojoj su većina stanovnika bili radnici na plantažama trske, a sudbinu naroda odlučivali su američka mafija i strani ulagači.

Nedugo nakon Castrova dolaska na vlast, zbog nacionalizacije industrije (među kojima i dijelovi američkih tvrtki) te uvoza nafte iz Sovjetskog Saveza, nova vlada Kube ubrzo je označena kao neprijatelj SAD-a kojemu se nije moglo dopustiti da živi tako blizu njihovim granicama. Predsjednik Eisenhower dozvoljava provođenje prikrivenih operacija pod okriljem CIA, kao što su spaljivanje plantaža trske, eksplozije uvoza, treniranje kubanskih izbjeglica kao gerile i sl.

Predsjednik Kennedy dolazi na vlast 1960., a na zahtijevanje savjetnika i CIA dozvolio je američkoj vladi 17.4.1961. invaziju na Kubu kroz Zaljev svinja u svrhu promjene režima, pod uvjetom da se napad odradi diskretno, zbog čega i odbija izravno sudjelovanje američkih vojnih snaga.

Kubanske izbjeglice iz Miamija potpomognute od strane CIA i organizirane u Brigadu 2506, pristižu navečer u zaljev gdje ubrzo poražavaju lokalnu miliciju. S Brigadom 2506 se iskrcavaju i američki tenkovi, što pridonosi ranim porazima kubanskih snaga bez anti-oklopnog oružja, no Castro izdaje naredbu da se pod svaku cijenu obrani grad Palpite, a kubanske snage to i uspijevaju unatoč zastarjeloj vojnoj opremi.

U zoru sljedećeg jutra, Castro naređuje zračni napad na američke snage koje se još iskrcavaju, što uzrokuje velike gubitke SAD-a, a nedugo zatim započinje i kopneni napad kubanskih snaga usklađen s napadom zrakoplovstva te su američke snage odbačene u more. Zbog američkih iznimno nasilnih zračnih napada koji su odnijeli i živote civila, ostatak svijeta osviješten je na invaziju te Kennedy, bojeći se daljnje odmazde UN-a, povlači zrakoplovstvo iz sudjelovanja u operaciji. Budući da je američki napad zahtijevao zajedničko sudjelovanje i mornarice i zrakoplovstva, plan se ubrzo raspada te od 18. do 20.4. mornarica ima glavni zadatak podržati evakuaciju američkih kopnenih snaga. Unatoč Kennedyjevom premišljanju o ponovnom sudjelovanju zrakoplovstva, šteta je već učinjena, čemu svjedoči i činjenica da su četiri američka pilota ubijena – srušena od strane ljudi koji prije nekoliko mjeseci nisu znali puno više od uzgajanja trske.

Nakon neuspjele invazije Castro je odlučan u daljnjoj obrani od SAD-a i traži zaštitu od Moskve, što će u jesen 1962. uzrokovati Kubansku raketnu krizu.

Bitno je napomenuti znatnu razliku u vojnoj opremljenosti tijekom invazije. Dok su napadači imali najbolju tehnologiju koju je američka vlada mogla pružiti, kubanske snage oslanjale su se uvelike na uvoze sovjetskih zaliha preostalih iz prošlih desetljeća, među kojima i tenkovi T-34-85 i IS-2.

Jedan od većih razloga kubanske pobjede u ovom neravnomjernom tehnološkom dvoboju je vojna spremnost. Naime, SAD se nadao tihom i diskretnom invazijom koja bi rano osigurala obližnja urbana središta i naklonost naroda kojeg „oslobađa“, no to se nije dogodilo. Već spomenute prikrivene operacije CIA-e (kao npr. paljenje plantaža) nisu imali željeni cilj oslabljenja kubanske ekonomije i pada narodne podrške, ali su imale neželjenu posljedicu daljnje potpore stanovništva zbog stranih napada te pune mobilizacije kubanske vojske pod naredbom Castra i sovjetske inteligencije, što je naposljetku presudilo u konfrontaciji.

Pobjeda Kube nad američkom invazijom ogromno je postignuće u internacionalnoj socijalističkoj povijesti. Unatoč pokušaju kontrarevolucionarnih snaga za uništenje socijalizma, kubanski narod odlučno se brani od buržoazijskih neprijatelja, čemu svjedoči i podatak da su 1,000 SAD-ovih snaga zatočenih u invaziji zajedno na Kubi držali 914,859 hektara zemlje, sedamdeset tvornica, pet rudnika, dvije banke i deset šećernih mlinova.

U ovoj obljetnici kubanske pobjede nad američkim imperijalizmom, nemojmo zaboraviti na solidarnost kojom su Kubanci pobijedili – solidarnost koja i dalje omogućuje preživljavanje radničkih pokreta usprkos prijetnji kontrarevolucije. Trudimo se emulirati tu solidarnost u našem mišljenju i djelima, kako je to kubanski narod činio tada – i kako to čini sada.

Continue Reading

Previous: Na današnji je dan, prije 91 godinu, proglašena je Druga španjolska republika.
Next: Na današnji dan, 22.4.1870. godine, rođen je drug Lenjin

Povezani članci

02.02.1943. – Završetak bitke za Staljingrad – početak kraja nacističke Njemačke
  • Događaji
  • Povijest

02.02.1943. – Završetak bitke za Staljingrad – početak kraja nacističke Njemačke

admin 1 day ago
Na današnji dan, 27. siječnja 1945. godine, Crvena armija je ušla u Auschwitz, oslobodila preostalih 7.500 zatvorenika i svijetu razotkrila razmjere tragedije holokausta.
  • Događaji
  • Povijest

Na današnji dan, 27. siječnja 1945. godine, Crvena armija je ušla u Auschwitz, oslobodila preostalih 7.500 zatvorenika i svijetu razotkrila razmjere tragedije holokausta.

admin 1 week ago
Sjećanje na Rosu Luxemburg i Karla Liebknechta
  • Događaji
  • Osobe
  • Povijest

Sjećanje na Rosu Luxemburg i Karla Liebknechta

admin 3 weeks ago
Lepa Radić
  • Osobe
  • Povijest

Lepa Radić

admin 2 months ago
Na današnji dan, 1. prosinca 1886. godine, rođen je revolucionarni general Zhu De
  • Osobe
  • Povijest

Na današnji dan, 1. prosinca 1886. godine, rođen je revolucionarni general Zhu De

admin 2 months ago
29.novembar, Dan Republike – obljetnica obilježavanja 2. zasjedanja AVNOJ-a i Ustavotvorne skupštine FNRJ
  • Događaji
  • Povijest

29.novembar, Dan Republike – obljetnica obilježavanja 2. zasjedanja AVNOJ-a i Ustavotvorne skupštine FNRJ

admin 2 months ago

Tko smo mi?

Mi smo omladinska organizacija Socijalističke Radničke Partije Hrvatske čija je zadaća promicati ideje socijalizma među mlađom populacijom.

Mi smo učenici, mi smo studenti, mi smo mladi radnici i seljaci koji se bore za socijalizam, te želimo bolji i pravedniji svijet.

Za što se zalažemo?

Zalažemo se za ukidanje kapitalizma, uspostavu radničkog samoupravljanja i vlast radničke klase te zahtijevamo napuštanje Europske unije i NATO pakta.

Zalažemo se za jednaka prava svih osoba, te se suprotstavljamo diskriminaciji, mržnji i rasizmu.

Otvoreno se protivimo fašizmu, klerikalizmu, imperijalizmu i kapitalizmu.

Želiš li se učlaniti?

Zalažeš li se za iste ideje kao i mi? Misliš li da možeš pomoći u borbi za bolji i pravedniji svijet?

Ispuni pristupnicu:

https://forms.gle/omJFQqydjLLnByP68

Mladi Socijalisti Hrvatske | Kreeti by AF themes.