Prošlo je gotovo šest godina otkako je koalicija predvođena Saudijskom Arabijom započela bombardiranje Jemena. Zračni napadi uništili su infrastrukturu u cijeloj zemlji. Među ciljevima su bolnice, klinike i domovi zdravlja. Blokada koju je uvela koalicija rezultirala je glađu i spriječila opskrbu bolnica medicinskim potrepštinama koje su od vitalnog značaja u bilo kojem trenutku, ali posebno u jeku svjetske pandemije. Steve Bishop ističe trenutna pitanja i potrebne mjere.
Snage Saudijske Arabije zajedno sa snagama Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) napale su Jemen u ožujku 2015. godine kako bi ugušile narodni ustanak pod vodstvom pobunjenika Hutija. Glavni ratni cilj Saudijaca bio je postaviti na vlast marionetu, neizabranog predsjednika Hadija. Hadi je pobjegao u Rijad nakon što su ga u rujnu 2014. srušili Huti (iz sjeverozapadnog Jemena). Saudijci smatraju da su Huti preusko povezani sa svojim glavnim regionalnim suparnikom, Iranom.
Sve zemlje u sastavu Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC), osim Omana, podržavaju rat. Pomoć su pružile i druge arapske zemlje, poput Maroka, Egipta i Jordana.
Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i zemlje iz cijele Europske unije sudjeluju u ratu u Jemenu. SAD i Britanija pružaju obavještajne podatke i logistiku, dok je uporaba borbenih zrakoplova kao i bombi i raketa proizvedenih u Velikoj Britaniji imala razoran utjecaj, uključujući i mnoge civilne žrtve. Vlada Velike Britanije podržala je koaliciju milijardama funti od prodaje oružja. Inicijative širom Europe koje su protiv trgovine oružjem također su istakle ulogu koju imaju brojne druge europske zemlje u održavanju rata u Jemenu.
Međutim, više od polovice borbenih zrakoplova koje Saudijci koriste za bombardiranje isporučuje Velika Britanija. Nema sumnje da je ovo oružje korišteno u napadima na civilne ciljeve, a istraživači na terenu u Jemenu pronašli su dokaze koji to potvrđuju. To je uključivalo pronalazak dokaznih materijala u objektima obrazovnih ustanova, skladištima i bolnicama,koji se ne mogu opisati opisati kao vojni ciljevi.
Osim zrakoplova, Velika Britanija je isporučila rakete sa preciznim navođenjem i kasetne bombe što je rezultiralo, ne samo ogromnim žrtvama, već i ozljedama koje ostaju doživotno kod onih koji prežive napade. S medicinskom infrastrukturom u stanju kolapsa prouzrokovane zbog kombinacije bombaških napada i blokade osnovnih zaliha, Ujedinjeni narodi opisali su situaciju u Jemenu kao najhitniju svjetsku humanitarnu krizu. Glavni tajnik UN-a, Antonio Guterres, naveo je da je Jemen “u neposrednoj opasnosti od najgore gladi koju je svijet vidio u posljednjim desetljećima”.
Uzimajući u obzir smrtne slučajeve uzrokovanie izravno kao rezultat borbenih djelovanja kao i one prouzročene istim, poput nedostatka hrane, zdravstvenih usluga i infrastrukture, Ujedinjeni narodi procjenjuju da je sukob do sada rezultirao 233.000 smrtnih slučajeva. UN su pokrenuli apel za pomoć Jemenu u iznosu od 3,4 milijarde dolara za rješavanje humanitarne katastrofe.
Henrietta Fore, izvršna direktorica UNICEF-a, također je apelirala međunarodnoj zajednici da pojača i osigura hitno potrebna sredstva za programe pomoći. Gospođa Fore ponovila je poziv svim stranama u sukobu da osiguraju zaštitu djece i osiguraju nesmetan pristup zajednicama koje trebaju pomoć. Procjenjuje se zapanjujućih 80 posto stanovništva zemlje – preko 24 milijuna ljudi – zahtijeva neki oblik humanitarne pomoći i zaštite, uključujući više od 12 milijuna djece.
Vlada Velike Britanije pokušala je obraniti svoju poziciju ukazujući na pomoć od milijardu funti koja je pružena Jemenu od početka sukoba u ožujku 2015. Međutim, kako ističe Kampanja protiv trgovine oružjem (CAAT), “Najnovija vladina statistika pokazuje da je Velika Britanija dozvolila financijska sredstva u vrijednosti od najmanje 6,5 milijardi funti za oružje koaliciji pod vodstvom Saudijske Arabije od početka bombardiranja u Jemenu. Brojka obuhvaća razdoblje od 26. ožujka 2015., kada je započelo bombardiranje, do 26. ožujka 2020. “
U lipnju 2019. godine Vrhovni sud presudio je da je vlada postupila protuzakonito kada je dozvolila prodaju oružja proizvedenog u Velikoj Britaniji snagama predvođenim Saudijskom Arabijom za upotrebu u Jemenu, bez procjene jesu li prijašnji incidenti predstavljali kršenje Međunarodnog humanitarnog prava. Ovo je uslijedilo nakon slučaja koji je pokrenuo CAAT. Vladi je naređeno prestane sa bilo kakvim davanjem novih sredstava i da na zakonit način povuče odluke o postojećim odlukama o financiranju.
U srpnju 2020. vlada je objavila da nastavlja s prodajom oružja. Državna tajnica za međunarodnu trgovinu Liz Truss, u pisanoj izjavi Parlamentu, rekla je da je vlada dovršila reviziju koju je naložio Vrhovni sud i utvrdila da su bilo kakva kršenja međunarodnog prava “izolirani slučajevi”. U listopadu je CAAT pokrenuo novu zahtjev za istragu zakonitosti vladine odluke o obnavljanju prodaje oružja.
Od velikog je značaja da se podrži pravni zahtjev CAAT-a kako bi se osporio stav vlade Velike Britanije. Oni potiču sindikaliste i mirovne aktiviste u Velikoj Britaniji da lobiraju kod svojih zastupnika i kako bi istakli razmjere humanitarne krize u Jemenu i izvršili pritisak na vladu da zaustavi prodaju oružja Saudijskoj Arabiji i njenim saveznicima.Nužno je podržati i napore za međunarodne pomoći koordiniranih putem Ujedinjenih naroda , zajedno s pozivom glavnog tajnika za prekid vatre, kako bi se usredotočilo na pandemiju COVID-19.
Steve Bishop član je Izvršnog vijeća CODIR-a, dugogodišnje članice Liberationa.
Preuzeto: https://liberationorg.co.uk/comment-analysis/yemen-humanitarian-crisis-deepens/
Od ekonomskih kriza do fašizma: neraskidiva veza kapitalizma i rasizma 
Mladi socijalisti Hrvatske sudjelovali su u akciji „Bdjenje za ubijene“ 
Akcija “Oluja” – pobjeda jednoetničke Hrvatske 
Podrška štrajku radnika/ca u DV Ivana Brlić Mažuranić 
Radnik iz Indije preminuo u Italiji nakon što je ostavljen na cesti s odsječenom rukom 
Odaziv naših članova i simpatizera na obljetnicu Dana antifašističke borbe