Uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj

Iako je služenje obaveznog vojnog roka u Republici Hrvatskoj ukinuto 2008. godine, u posljednjih nekoliko godina se ozbiljno priča o njegovom ponovnom uvođenju. S jedne strane, moguće je da političke stranke i figure govore o uvođenju vojnog roka kako bi skupili političke poene. S druge strane, jednako je tako moguće da će služenje vojnog roka zaista postati obavezno.

Zašto je vojni rok ukinut?

Bivši ministar obrane, Ante Kotromanović, objasnio je kada je gostovao na HRT-u:

„Znate zašto smo ukinuli vojni rok 2008 godine? Zato što smo imali civilno služenje vojnog roka jer ljudi nisu željeli ići služiti vojni rok kao obvezu“.¹

Podaci iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske, pokazuju koliko je ljudi služilo vojni rok u vojsci, a koliko kroz civilno služenje, od njegova obaveznog poslijeratnog uvođenja 1996., sve do njegovog ukidanja, kraja 2007. godine. Vidljiv je, nakon 1999. godine, pad broja ročnika na služenju vojnog roka, a porast zahtjeva za civilno služenje.

Zašto se govori o uvođenju vojnog roka?

Izbijanjem rata između Rusije i Ukrajine, prestaje relativan mir na europskom kontinentu, gdje većih ratova nije bilo od 1999. Od 2022., države članice NATO-a, s SAD-om na čelu, donose politike agresivnog naoružavanja u pripremi za potencijalni rat s Rusijom. NATO je stvoren u svrhu uništenja socijalizma i reliberalizacije zemalja istočne, južne i srednje Europe koje su nakon Drugog svjetskog rata odbacile kapitalizam. No umjesto da je privremenom pobjedom kapitalizma koja je bila raspad SSSR-a i krah Istočnog bloka NATO ukinut, on je nastavio postojati.

Uvođenjem služenja obaveznog vojnog roka, iz državnog proračuna će se izdvojiti oko 20 milijuna eura, prema navodima portala dnevno.hr. Plaća za odsluživanje dvomjesečnog vojnog roka iznosit će 2200 eura, što je zapravo samo navlakuša jer ukoliko ročnici odluče ostati raditi kao pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, mjesečna plaća će iznositi maksimalno 1198 eura neto.²

Ratovima nikad kraja – zašto?

Glavna značajka kapitalističkog načina proizvodnje je ganjanje profita, a rat je za kapitalizam i kapitaliste iznimno profitabilan. Tvrtke poput Lockheed Martina, Boeinga te General Dynamics ovise o tome da NATO pakt, a osobito SAD, konstantno ratuju. No korporacije ne moraju nužno prodavati oružje kako bi ih se nazvalo ratnim profiterima. Za primjer možemo uzeti Opel ili Ford, tvrtke koje su proizvodile motorna vozila za nacističku Njemačku.

Ratovi će postojati sve dok je kapitalizma, a na nama je da mu se organizirano suprotstavimo.

1 https://faktograf.hr/2017/02/02/4629/

2 https://www.dnevno.hr/domovina/je-li-ovo-vrijedno-zivota-pozlit-ce-vam-kad-vidite-koliko-zaraduju-hrvatski-vojnici-2681255/